GDCK Rab – Aktivnosti

PRVA POMOĆ

Prva pomoć je skup radnji kojima se pomaže ozlijeđenoj ili iznenada oboljeloj osobi na mjestu događaja, prije dolaska hitne medicinske službe ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika. Prvu pomoć pruža osoba koja se zatekne na mjestu nesreće. O njezinom poznavanju prve pomoći ovisi daljnji tijek spašavanja, osiguravanje brze intervencije hitnih službi i u konačnici uspješnost spašavanja. Primjena postupaka prve pomoći početak je pomaganja i zbrinjavanja ozlijeđene ili naglo oboljele osobe. Primjenjuje se s ciljem spašavanja života, sprečavanja nastanka komplikacija i invalidnosti i skraćivanja trajanja liječenja i oporavka.

Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) je više od 100 godina nositelj edukacije stanovništva iz prve pomoći, ali i najveći pružatelj pomoći na mjestima nesreća diljem svijeta. Na tečajevima Crvenog križa godišnje se za pružanje prve pomoći osposobi više od 14 milijuna osoba diljem svijeta u 77 nacionalnih društava.

Osposobljavanje za pružanje prve pomoći Hrvatski Crveni križ provodi izravno ili putem društava Crvenog križa, u skladu sa Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu (NN 71/10), odnosno javnim ovlastima definiranima u članku 8. točkama 7., 8., 9. i 10. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu.

Građanima su ponuđeni edukativni programi koji su po broju sati trajanja obuke i odabranim temama prilagođeni potrebama i interesima različitih populacijskih skupina: volonterima Crvenog križa, kandidatima za vozače u auto školama, radnicima na radnom mjestu, djeci u osnovnim školama, mladima u srednjim školama, spasiocima na vodi kao i ekipama prve pomoći za izvršavanje zadaća u slučaju katastrofa i izvanrednih situacija.

U cilju još kvalitetnije edukacije iz prve pomoći, Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca pokreće „Globalnu inicijativu o prvoj pomoći 2014 – 2020“ čiji je cilj povećati broj osoba educiranih za pružanje prve pomoći i broj zajednica pripremljenih za spašavanje života u kriznim situacijama. Aktivnosti će se provoditi pod motom „Prva pomoć za sve“.

 

Prva pomoć kao aktivnost GDCK Rab

Pripreme za natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa provode se na gradskoj i županijskoj razini u dvije kategorije – osnovna škola – podmladak i srednja škola – mladi. Natjecanja su uvrštena u sustav školskih natjecanja. Pobjednici na međužupanijskom natjecanju sudjeluju na državnom natjecanju mladih Hrvatskog Crvenog križa.

GDCK Rab  provode radionice kardiopulmonalne reanimacije za građane uz primjenu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD).

GDCK Rab provodi i tečajeve prve pomoći za kandidate za vozače motornih vozila kao i za  zaštitu na radu.

Tečajevi se provode s ili bez opcije realističnog prikaza ozljeda.

GDCK Rab s ciljem popularizacije prve pomoći provode i razne promidžbene aktivnosti i manifestacije poput obilježavanja Svjetskog dana prve pomoći.

 

DOBROVOLJNO DAVANJE KRVI

Hrvatski Crveni križ, koji je utemeljitelj dobrovoljnog davanja krvi u Republici Hrvatskoj promiče dobrovoljno davanje krvi te organizira i provodi akcije davanja krvi; okuplja davatelje i vodi evidenciju davatelja, te izdaje potvrde i dodjeljuje priznanja davateljima.

Davanje krvi provodi se po načelima: 

  • Dobrovoljnosti
  • Solidarnosti
  • Anonimnosti i
  • Besplatnosti

Hrvatski Crveni križ se prigodnim zahvalnicama zahvaljuje davateljima krvi u Hrvatskoj. U njihovu čast, 25. listopada proglašen je u Hrvatskoj Danom dobrovoljnih davatelja krvi. Svjetski dan dobrovoljnih davatelja krvi je 14. lipnja.

U Primorsko-goranskoj godišnje se prikupi u prosjeku 14.500 doza krvi odnosno oko 7,4 % u odnosu na cijelu Hrvatsku. Krv se daje na terenskim akcijama u organizaciji 10 gradskih društava Crvenog križa u razmacima od jednog do tri mjeseca po društvu (cca 140 akcija godišnje), te u prostoru

Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu KBC-a  Rijeka.

Gradska društva ostvaruju neposredni kontakt s davateljima jer se bave animacijom i pozivanjem davatelja na akciju, vode evidenciju i izdaju potrebne potvrde, prvi su kontakt s davateljima na samoj akciji, organiziraju zahvalni obrok i brinu o nagrađivanju davatelja.

Godišnje se održavaju četiri akcije dobrovoljnog davanja krvi u razmacima od 3 mjeseca, i dvije među akcije ukupno šest akcija godišnje.

Godišnje se održava svečana podjela priznanja jubilarnim davateljima krvi.

Povodom dana dobrovoljnih davatelja krvi u Republici Hrvatskoj, 25. listopada tradicionalno se organizira prijem davatelja krvi kod Gradonačelnika.

 

Tko je dobrovoljni davatelj krvi?

Dobrovoljni davatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dragovoljno i za to nije plaćena niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac.

 

Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi?

Jednostavno – najprije morate donijeti odluku da želite davati krv i tako spašavati živote te pridonijeti liječenju ozlijeđenih ili bolesnih ljudi.

Javite se u svoje društvo Crvenog križa. Davanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj krvi.

 

Koliko često i tko može dati krv?

Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti.

Muškarci mogu dati krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca.

 

Koji su razlozi privremenog odbijanja davatelja?

Razlozi privremenog odbijanja davatelja:

  • nizak hemoglobin,
  • visoki ili niski krvni tlak,
  • žene za vrijeme menstruacije, trudnoće ili dojenja,
  • lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada),
  • tetovaža i piercing,
  • alkoholizirano stanje
  • uzimanje antibiotika,
  • cijepljene osobe,
  • nakon primanja transfuzije,
  • nakon operativnih zahvata i sl.

Ovo su samo neki od razloga privremenog odbijanja. Konačnu odluku donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora s davateljem prije samog čina davanja krvi.

Ako ne možete dati krv – NE OČAJAVAJTE!

Pomoći možete i kao animator davalaštva krvi u svojoj sredini. Javite se u svoj Crveni križ!

 

Može li čovjek davanjem krvi dobiti AIDS?

NE – to nije moguće! Davanjem krvi ne može se dobiti niti AIDS niti bilo koja druga bolest. Pribor koji se koristi prigodom uzimanja krvi je zapakiran, sterilan i za jednokratnu uporabu.

 

Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje?

NE – zdravi organizam ima uvijek dovoljne količine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira razinu željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis. Određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O; svaka može biti Rh + ili Rh -).

 

Kako se sve može dati krv?

Najčešći način davanja krvi jest “klasično” davanje, što znači uzimanje jedne pune doze krvi od 450 mililitara.

Također se mogu uzimati pojedini sastojci krvi, što zovemo davanje na aparatu – staničnom separatoru.

 

Koliko traje davanje krvi?

Nakon liječničkog pregleda i određivanja hemoglobina u krvi, klasično davanje krvi traje desetak minuta.

Nakon toga je predviđeno vrijeme za odmor uz druženje s drugim davateljima te osvježenje uz lagani obrok i bezalkoholno piće.

 

Treba li jesti prije davanja krvi?

Nije poželjno biti natašte. Preporuča se lagani obrok nekoliko sati prije davanja krvi. Zbog bolesnika koji će primiti darovanu krv, NE preporuča se jesti izrazito masnu hranu ili piti alkohol 8 sati prije davanja krvi.

 

PRIPREMA I ODGOVOR NA KATASTROFE

Hrvatski Crveni križ sastavni je dio sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj. Priprema ekipa za djelovanje u katastrofama i izvanrednim situacijama organizira se na lokalnoj razini kroz osposobljavanje gradskih i županijskih interventnih timova.

Svaki član usvaja osnovna znanja iz prve pomoći, psihosocijalne podrške, sigurnosti i samozaštite te komunikacije. Zatim se specijalizira iz nekog od područja: prve pomoći (napredna obuka), procjene situacije, poslova službe traženja, organizacije prihvata i smještaja ili osiguranja pitke vode i minimalnih higijenskih uvjeta.

 

SLUŽBA TRAŽENJA

Služba traženja jedna je od najstarijih djelatnosti Hrvatskog Crvenog križa. Njena zadaća je izvješćivanje o žrtvama oružanih sukoba ili prirodnih katastrofa i provođenje postupaka traženja nestalih osoba te omogućavanje uspostavljanja što bržeg kontakta među razdvojenim članovima obitelji.

Svoj rad temelji na Ženevskim konvencijama, njihovim Dopunskim protokolima, rezolucijama međunarodnih konferencija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca o nestalim osobama, Strategiji obnavljanja obiteljskih veza Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (2008. – 2018.), Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu (NN 71/2010), te Pravilniku o Službi traženja Hrvatskog Crvenog križa (NN 52/07).

Služba traženja pruža usluge traženja i tražiteljima azila, žrtvama trgovanja ljudima te drugim migrantima. Također se traže osobe nestale u prirodnim nepogodama te članovi obitelji koji su izgubili kontakt zbog ekonomskih i drugih migracija.

Nacionalni ured Službe traženja Hrvatskog Crvenog križa provodi aktivnosti na obnavljanju obiteljskih veza surađujući na međunarodnom planu sa službama traženja drugih nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Međunarodnom službom traženja u Arolsenu i Središnjom službom traženja u Ženevi.

Unutarnja organizacija Službe traženja razvila se u mrežu koja djeluje na svim razinama organizacijskog ustroja Hrvatskog Crvenog križa.

Postupak traženja pokreće se u gradskim društvima Crvenog križa koja dalje koristeći mrežu Crvenog križa prosljeđuju predmet prema drugim društvima ili nacionalnom uredu.

 

SLUŽBA SPAŠAVANJA ŽIVOTA NA VODI

Početkom 1996. godine Hrvatski Crveni križ postao je punopravni član Međunarodne federacije za spašavanje života na vodi (International Life Saving Federation – ILS). Nakon primitka u članstvo, Hrvatski Crveni križ započeo je s ustrojem Službe spašavanja života na vodi u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski Crveni križ na temelju javne ovlasti (Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, NN 71/2010) «vodi Službu spašavanja života na vodi na temelju međunarodno priznatih standarda, provodi tečajeve za osposobljavanje spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, vodi evidenciju o osposobljenosti spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, te provodi obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca. Donosi pravila i standarde spasilačkih postaja i provodi procjenu rizika na kupalištima».

 

Programi prevencije

U te programe spadaju radionice „Nauči kodeks sigurnosti na vodi“ koje se provode u trećim i četvrtim razredima osnovnih škola Primorsko-goranske županije. Tim radionicama obuhvati se oko 200 učenika.

 

HUMANITARNO – SOCIJALNI PROGRAMI

Socijalni programi koje provode gradska društva Crvenog križa u Primorsko-goranskoj županiji razlikuju se od sredine do sredine.

Sva društva, u listopadu,  provode zajedničku akciju „Solidarnost na djelu“ kojom se prikupljaju novčana sredstva i materijalna dobra (hrana, odjeća, obuća, higijenske potrepštine i dr.) kojima se kasnije pomaže socijalno ugroženim građanima ili zdravstveno – socijalnim ustanovama.

Gradsko društvo Crvenog križa Rab ima posudionicu invalidskih pomagala te iste posuđuje na području otoka Raba putem reversa.

 

ZAŠTITA ZDRAVLJA

U okviru zdravstvenih djelatnosti Hrvatskog Crvenog križa provodi se na području Primorskogoranske županije  nekoliko programa i aktivnosti za zaštitu zdravlja, a posebno se potiče na prevenciju bolesti. Uloga Hrvatskog Crvenog križa osobito je istaknuta kao potpora javnom zdravstvu u izvanrednim situacijama i u suradnji s ostalim partnerima koji povezuju javnozdravstvene djelatnosti u nacionalni i međunarodni sustav zdravstvene politike.

Zdravstveno prosvjećenje i prevencija ovisnosti

GDCK Rab provodi od 2002. godine program Borbe i prevencije ovisnosti putem  Savjetovališta za djecu, mlade i obitelj. Savjetovalište je otvoreno i besplatno za sve otočane i svoj rad provodi ponedjeljkom,utorkom,srijedom i subotom od 17:00 do 19:00 sati u prostoru Županijskog doma zdravlja na Rabu.Kao vanjske suradnice u Savjetovalište vode: Antonija Lupić psiholog, Vesna Šimičić dipl.soc.radnica, Branka Kuparić Staničić mag.psyh.

Unutar GDCK Rab od 2002. godine djeluje klub liječenih alkoholičara kojeg vode umirovljena socijalna radnica i viša medicinska sestra. Rad kluba odvija se svakog utorka od 17:00 do 18:30 sati.

 

MLADI I VOLONTERI

Svrha rada s mladima je razvijanje osjećaja humanosti, tolerancije, suosjećanja i razumijevanja među mladima. Jedna je od zadaća uključiti što veći broj mladih u različite aktivnosti i programe Crvenog križa kako bi im se omogućilo kvalitetnije provođenje slobodnog vremena, stjecanje novih znanja i vještina, izgradnja društvenih mreža i odnosa kao i njihova priprema za ulazak u svijet odraslih kao ravnopravni pojedinci.

Mladi se udružuju u osnovne organizacije mladih Crvenog križa koje se organiziraju pri školama ili izravno pri društvima Crvenog križa. Član mladih može biti svaka mlada osoba koja želi dio svog slobodnog vremena posvetiti radu Crvenog križa, redovito plaća članarinu i prihvaća načela rada Crvenog križa.

Na području Primorsko-goranske županije  mladi se organiziraju u Klubove mladih.

 

PREVENCIJA TRGOVANJA LJUDIMA

Trgovanje ljudima obuhvaća vrbovanje, transport, prebacivanje, skrivanje ili prihvaćanje osoba, korištenjem prijetnje ili sile ili drugih oblika prisile, otmice, prijevare, obmane, zloupotrebe vlasti ili ranjivosti položaja ili davanja i primanja novca ili olakšica kako bi se postigao pristanak osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, a sve u svrhu iskorištavanja. Iskorištavanje uključuje prostituciju ili neke druge oblike spolnog iskorištavanja, prisilni rad ili usluge, stavljanje u ropstvo ili njemu slične odnose, služenje pa čak i odstranjivanje organa.

Društvo Crvenog križa Primorsko-goranske županije, uz pomoć gradskih društava, na terenu provodi program prevencije trgovanja ljudima putem radionica za djecu osmih razreda osnovne škole  i završnih razreda srednje škole. Cilj radionica je upoznati mlade s načinima na koje mogu biti uvučeni u lanac trgovanja ljudima i s mjerama prevencije.

 

PROMICANJE MEĐUNARODNOG HUMANITARNOG PRAVA

Hrvatski Crveni križ temeljem javnih ovlasti (Zakon o Hrvatskom Crvenom križu – NN br. 71/2010) zastupa i promiče ideje i načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca kao i međunarodno humanitarno pravo, te nadzire njihovu primjenu u oružanim sukobima, zalaže se za zaštitu svih žrtava i zaštitu ljudskih prava.

 

ZAJEDNIČKE AKCIJE HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA

Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca – 8. svibnja

Tjedan Crvenog križa od 8. do 15. svibnja

Natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog križa – školska /općinska/gradska natjecanja (ožujak), međužupanijska natjecanja (travanj) i državno natjecanje (svibanj)

Svjetski dan prve pomoći – druga subota u rujnu

Tjedan borbe protiv tuberkuloze od 14. do 21. rujna

Sabirna akcija “Solidarnost na djelu” – listopad

Dan dobrovoljnih davatelja krvi – 25. listopada

Tjedan solidarnosti od 8. do 15. prosinca

Mjesec borbe protiv alkoholizma, nikotinizma i ovisnosti o drogama od 15. studenog do 15. prosinca

Uključivanje u aktivnosti i obilježavanje prigodnih datuma drugih organizacija s ciljevima sličnim zadaćama Hrvatskog Crvenog križa: (Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite RH – 1. ožujka, Svjetski dan zdravlja – 7. travnja, Dan planeta Zemlje – 22. travnja, Svjetski dan darivatelja krvi – 14. lipnja, Svjetski dan izbjeglica – 20. lipnja, Svjetski dan borbe protiv zlouporabe droga – 26. lipnja, Međunarodni dan mladih – 12. kolovoza, Svjetski dan humanosti – 19. kolovoza, Međunarodni dan nestalih osoba – 30. kolovoza, Međunarodni dan starijih osoba – 1. listopada, Svjetski dan smanjenja rizika od katastrofa – 13. listopada, Europski dan suzbijanja trgovanja ljudima – 18. listopada, Dan borbe protiv AIDS-a – 1. prosinca, Međunarodni dan volontera – 5. prosinca i dr.).

Ostale akcije koje zbog izvanrednih potreba utvrdi Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa.

<-Natrag

 

Scroll to Top
Skip to content